O projektu Projektni tim Galerija EN

Informacije o projektu

Naslov projekta:
Od terena do nasada: karakteristike i prilagodljivost na stres prirodnih populacija pitomoga kestena i maruna - HRZZ projekt

Voditelj projekta:

Marilena Idžojtić, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb (e-mail: midzojtic@sumfak.hr)

Projekt financira:
Hrvatska zaklada za znanost (www.hrzz.hr)

Znanstvena područja:
Biotehničke znanosti, Prirodne znanosti

Ustanove-suradnici:

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb (www.sumfak.unizg.hr)

Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno – matematički fakultet, Zagreb (https://www.pmf.unizg.hr/)

Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb (http://www.pbf.unizg.hr/)

Trajanje projekta:
15. listopada 2018. – 15. listopada 2022.

Novosti

PDF

Traditional Sweet Chestnut and Hybrid Varieties: Chemical Composition, Morphometric and Qualitative Nut Characteristics

Naslov: Traditional Sweet Chestnut and Hybrid Varieties: Chemical Composition, Morphometric and Qualitative Nut Characteristics

Autori: Igor Poljak, Nada Vahčić, Antonio Vidaković, Katarina Tumpa, Ivan Žarković i Marilena Idžojtić

Izvornik: Agronomy (Q1, IF 2,603)

Kategorija rada: znanstveni članak

Ključne riječi: traditional sweet chestnut varieties, hybrid varieties, morphometric characteristics, standardized descriptors, chemical composition

Sažetak: The chemical composition, morphometric and qualitative nut characteristics were studied in four traditional sweet chestnut and hybrid varieties produced on private estates in the Lovran surroundings, on the eastern slopes of Mount Učka, under the specific conditions of the sub‐Mediterranean climate. Seven morphological characteristics were measured, and 12 nut and kernel qualitative characteristics were estimated using standardized descriptors. In addition, the samples were analyzed for proximate constituents (moisture, crude fat, crude protein, ash and total carbohydrates) and macro‐ and micro‐nutrients (K, Mg, Ca, Na, Mn, Fe, Zn and Cu). Significant differences between traditional sweet chestnut and hybrid varieties were found in almost all of the studied morphometric and chemical nut characteristics. In general, chestnuts of hybrid varieties were characterized by larger fruits with higher moisture, crude protein, potassium, magnesium, sodium, iron and copper contents than in traditional sweet chestnut varieties. On the other hand, nuts of traditional sweet chestnut varieties were richer in total carbohydrates and crude fat. In addition, the presence of raised stripes, a small hilar scar and transversally ellipsoid nut shape were found to be typical for the traditional sweet chestnut varieties. Overall, our results suggest that the traditional varieties of the sweet chestnut can be easily differentiated from the new modern hybrid varieties by both morphological and chemical characteristics of the nut, and because of these differences, these two groups of chestnut varieties can have different practical uses.

Izvorni jezik: Engleski

Znanstveno područje: Šumarstvo

PDF

Temporal and spatial genetic population structure of Cryphonectria parasitica and its associated hypovirus across an invasive range of chestnut blight in Europe

Naslov: Temporal and spatial genetic population structure of Cryphonectria parasitica and its associated hypovirus across an invasive range of chestnut blight in Europe

Autori: Marin Ježić, Janine Melanie Schwarz, Simone Prospero, Kiril Sotirovski, Mihajlo Risteski, Mirna Ćurković-Perica, Lucija Nuskern, Ljiljana Krstin, Zorana Katanić, Ema Maleničić, Igor Poljak, Marilena Idžojtić i Daniel Rigling

Izvornik: Phytopathology

Kategorija rada: znanstveni članak

Ključne riječi: biological control, phytopathogenic fungus, population genetics, RNA virus

Sažetak: Chestnut blight has spread throughout Europe since the introduction of its causal agent Cryphonectria parasitica over 70 years ago. In our study, we have analysed diversity of vegetative compatibility (vc) and microsatellite genotypes of C. parasitica, as well as sequence diversity of Cryphonectria hypovirus 1 (CHV1) in six populations from Switzerland, Croatia and North Macedonia. Resampling of local populations that were already investigated more than a decade ago allowed us to analyse the spatial and temporal population structure across an invasive range of the pathogen in Europe. Regardless which genetic marker was used, the over 60 year-old Swiss and Croatian populations had a high population diversity, while younger North Macedonian populations were mostly clonal. These diversity differences between the investigated populations remained stable over time. A high diversity of CHV1 was observed in all three countries, with North Macedonian strains forming a separate cluster from strains obtained in other countries. No correlation between vc diversity and CHV1 prevalence was observed, suggesting a well-established and maintained natural hypovirulence in all countries, further corroborated by an observed increase in genetic diversity of Croatian C. parasitica populations over time, without collapse of CHV1 prevalence.

Izvorni jezik: Engleski

Znanstveno područje: Šumarstvo

PDF

Vegetativno razmnožavanje pitomog kestena i maruna

Naslov: Vegetativno razmnožavanje pitomog kestena i maruna

Autori: Katarina Tumpa, Marilena Idžojtić, Mirna Ćurković-Perica, Marin Jeić, Davor Jurtić , Damir Drvodelić, Mario Šango, Milovan Žigante i Igor Poljak

Izvornik: Šumarski list

Kategorija rada: stručni članak

Ključne riječi: vegetativno razmnožavanje, cijepljenje, maruni, pitomi kesten, kultivari

Sažetak: Maruni su selekcionirane sorte europskog pitomog kestena, uzgajane radi krupnoće i kvalitete plodova. Većina zemalja u kojima raste europski pitomi kesten ima svoje autohtone sorte, koje su dobivene dugotrajnom selekcijom i uzgojem, tijekom više stoljeća. Kultiviranje maruna ima dugu povijest u zapadnoj Hrvatskoj, većinom na području Lovrana i okolice. Nažalost, stabla maruna ugrožena su štetnicima i bolestima, kao i napuštanjem nasada, no dio uzgajivača i dalje njeguje tradicionalan način uzgoja. U ovome se radu daje pregled najčešćih metoda vegetativnog razmnožavanja pitomog kestena i maruna, kao i kraći pregled načina uzgoja, razmnožavanja te značaja nasada maruna u Hrvatskoj. Budući da je prenošenje identičnih karakteristika plodova s matične biljke na potomstvo moguće jedino izravnim prenošenjem genotipa roditeljske biljke, maruni se mogu razmnožavati samo vegetativnim metodama. Najčešća metoda vegetativnog razmnožavanja maruna, kao i pitomog kestena u rasadnicima je cijepljenje. Ostale korištene metode vegetativnog razmnožavanja su razmnožavanje povaljenicama, reznicama i kulturom tkiva

Izvorni jezik: Hrvatski

Znanstveno područje: Šumarstvo

PDF

Varijabilnost populacija europskoga pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj prema morfološkim obilježjima plodova

Naslov: Varijabilnost populacija europskoga pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj prema morfološkim obilježjima plodova

Kongres: Šesti Hrvatski botanički simpozij

Organizator: Hrvatsko botaničko društvo

Autori: Igor Poljak, Ivan Perković, Damir Drvodelić, Ivana Zegnal, Katarina Tumpa, Antonio Vidaković i Marilena Idžojtić

Datum: 30. kolovoza – 1. rujna. 2019. godine

Mjesto: Zagreb, Hrvatska

PDF

Ispitivanje laboratorijske klijavosti pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u skladu s pravilima ISTA

Naslov: Ispitivanje laboratorijske klijavosti pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) u skladu s pravilima ISTA

Autori: Damir Drvodelić, Igor Poljak, Ivan Perković, Mario Šango, Katarina Tumpa, Ivana Zegnal i Marilena Idžojtić

Izvornik: Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) (2019).

Kategorija rada: stručni članak

Ključne riječi: pitomi kesten, morfologija klijanca, pravilan klijanac, nepravilan klijanac, postotak klijavosti, šumski rasadnici

Sažetak: U radu su prikazani rezultati ispitivanja laboratorijske klijavosti i morfoloških značajki klijanaca europskoga pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.). Uzorci za istraživanja sakupljeni su u submediteranskom području Hrvatske, a radni uzorak za ispitivanje klijavosti iznosio je 8×25 sjemenki. Sjeme je do ispitivanja klijavosti čuvano tri mjeseca u hladnjaku na temperaturi od 3 °C. Postotak laboratorijske klijavosti utvrđen je prema postotku pravilnih klijanaca koji su normalno proklijali nakon 27 dana ispitivanja. Ispitivanje je provedeno u laboratoriju prema uvjetima koje propisuje ISTA (International Seed Testing Association). Izrađen je katalog sa slikom i opisom nepravilnih klijanaca. Na osnovi definiranih kodova nepravilnih klijanaca moguće je preventivno djelovati kako bi se reducirale nepoželjne jedinke. Rezultati ovog istraživanja od velike su koristi za razumijevanje složenog procesa klijanja sjemena, kako u laboratoriju tako i šumskim rasadnicima.

Izvorni jezik: Hrvatski

Znanstveno područje: Šumarstvo

Od terena do nasada: karakteristike i prilagodljivost na stres prirodnih populacija pitomoga kestena i maruna - HRZZ projekt

Akronim: CHESTNUT AND MARRON

Glavni ciljevi projekta

Glavni ciljevi ovoga istraživanja su utvrditi: (1) neutralnu i adaptivnu raznolikost u prirodnim populacijama pitomoga kestena u Hrvatskoj iz okolišno različitih staništa; (2) povezanost genetičke strukture, morfološke raznolikosti, kemijske raznolikosti i okolišnih razlika (klimatskih i pedoloških) u prirodnim populacijama pitomoga kestena; (3) kvalitetu sjemena i zahtjeve za klijanje sjemena pitomoga kestena; (4) genetičku osnovu raznolikosti za adaptivna svojstva na sadnicama uzgojenima u stakleniku; (5) genetičku osnovu raznolikosti za adaptivna svojstva na sadnicama uzgojenima u recipročno-transpantacijskim pokusima; (6) epigenetičke odgovore na sušni stres; (7) tolerantnost selekcioniranih genotipova na patogene; (8) otpornost na patogene sadnica uzgojenih u rasadniku; (9) povezanost između populacijsko-genetičkog pristupa i pokusa u stakleniku kao i recipročno-transplantacijskih pokusa; (10) nastavak dugoročnog praćenja populacija C. parasitica; (11) neutralnu i adaptivnu raznolikost hrvatskih kultivara pitomoga kestena; (12) razlike između hrvatskih kultivara pitomoga kestena u morfologiji listova i plodova te kemijskom sastavu plodova; (13) povezanost genetičke strukture, morfološke raznolikosti, kemijske raznolikosti i okolišnih razlika (klimatskih i pedoloških) u kultivara pitomoga kestena; (14) razgraničenje sjemenskih zona i izrada smjernica za prijenos sjemena za hrvatske populacije pitomoga kestena.

Osim doprinosa osnovnim znanstvenim spoznajama o molekularnoj biologiji i ekologiji pitomoga kestena, rezultati ovoga projekta doprinijet će održivom gospodarenju pitomim kestenom u Hrvatskoj. Na osnovi rezultata ovoga istraživanja definirat ćemo granice sjemenskih zona i izraditi smjernice za prijenos sjemena pitomoga kestena u Hrvatskoj, što će osigurati operativne, djelotvorne kriterije, metode, smjernice i preporuke koje pomažu i usmjeravaju optimalno gospodarenje sastojinama pitomoga kestena u Hrvatskoj. Nadalje, iz prirodnih populacija pitomoga kestena u Hrvatskoj bit će selekcionirani genotipovi tolerantni na abiotski stres, odnosno sušu. Također će biti selekcionirani genotipovi s većom tolerancijom na biotski stres, odnosno infekciju gljivom Cryphonectria parasitica. Rezultati istraživanja direktno će doprinijeti zaštiti geografskog porijekla maruna, autohtonih hrvatskih kultivara pitomoga kestena, što ima veliko značenje za lokalno stanovništvo u okolici Lovrana, u Istri i na otoku Cresu, ali i za Hrvatsku.

Projektni tim

Prof.dr.sc. Marilena Idžojtić

voditeljica projekta

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb

midzojtic@sumfak.hr

Doc.dr.sc. Igor Poljak

suradnik

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb

ipoljak@sumfak.hr

Doc.dr.sc. Vibor Roje

suradnik

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb

vroje@sumfak.hr

Doc.dr.sc. Ivan Perković

suradnik

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb

iperkovic@sumfak.hr

Doc.dr.sc. Damir Drvodelić

suradnik

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb

ddrvodelic@sumfak.hr

Prof.dr.sc. Zlatko Liber

suradnik

Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno – matematički fakultet, Biološki odsjek, Marulićev trg 9A/ II, HR-10000 Zagreb

zlatko.liber@biol.pmf.hr

Doc.dr.sc. Marin Ježić

suradnik

Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno – matematički fakultet, Biološki odsjek, Marulićev trg 9A/ II, HR-10000 Zagreb

marin.jezic@biol.pmf.hr

Prof.dr.sc. Mirna Ćurković Perica

suradnik

Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno – matematički fakultet, Biološki odsjek, Marulićev trg 9A/ II, HR-10000 Zagreb

mirna.curkovic-perica@biol.pmf.hr

Prof.dr.sc. Ines Panjkota Krbavčić

suradnik

Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zavod za poznavanje i kontrolu sirovina i prehrambenih proizvoda, Pierottijeva 6, HR-10000 Zagreb

ipanjkota@pbf.hr

Katarina Tumpa, mag.ing.silv.

doktorand

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb

ktumpa@sumfak.hr

Antonio Vidaković, mag.ing.silv.

suradnik

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb

avidakovic@sumfak.hr

GALERIJA

2020

2019

×

×

×

×

×

×

×

×

×

×

×

×

×